Gdje su regionalne stranke? Puhovski: "Izborni sustav otvara im puno prostora, ali čine istu grešku kao IDS"

To se ogleda u političkim strankama regionalnog predznaka, odnosno onima čije je područje djelovanja usmjereno ili svedeno na pojedine regije.

Od uspostave višestranačja 1990. godine i hrvatske samostalnosti na ovdašnjoj političkoj sceni bilo je puno regionalnih stranaka no malo ih je dospjelo do Sabora, a još manje ih se zadržalo ondje. Jedina konstantno parlamentarna i doista utjecajna regionalna stranka kroz svo to vrijeme je Istarski demokratski sabor (IDS). Od izbora 1992. i drugog saziva Hrvatskog sabora do danas, IDS je jedina regionalna stranka koja je bila zastupljena u svim dosadašnjim sazivima.

Kroz Sabor prošlo osam regionalnih stranaka

Ukupno je do sada osam regionalnih stranaka prodefiliralo kroz Sabor.

U 1990-ima to su uz IDS bile Dalmatinska akcija (DA) i Slavonsko-baranjska hrvatska stranka (SBHS), a od 2001. kada je ukinut Županijski dom Sabora pa do danas zastupnike u Saboru još su imali Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB), Primorsko-goranski savez (PGS), Međimurska demokratska stranka (MDS), Istarski demokrati (ID) te nakon prošlih izbora Nezavisna platforma Sjevera (NPS).

Uz IDS koji je u sazivima od 1995. do 2008. imao i po četvero zastupnika, a sada ih ima dvoje, značajniju je zastupljenost jedino imao još i HDSSB koji je na izborima 2011. godine osvojio sedam zastupničkih mandata.

Trenutno je, prema podacima iz Registra političkih stranaka, aktivno 14 stranaka regionalnog predznaka. Uz već spomenute IDS, HDSSB, PGS, MDS, NPS i ID, koje su bile ili jesu parlamentarne stranke, još je osam izvanparlamentarnih: Zagorska demokratska stranka, Demokratska Prigorsko-zagrebačka stranka, Zagorska stranka, Zelinski laburisti - Stranka Prigorja, Istarski laburisti, Unija Kvarnera, Snaga Slavonije i Baranje, Kvarnerska inicijativa i Dalmatinska akcija.

Kako je skršena Dalmatinska akcija

Što se tiče potonje, Dalmatinske akcije, ta je stranka osnovana 1990. godine, a 1992. predsjednica sgtranke Mira Ljubić-Lorger izabrana je u Sabor. Stranka je potom ušla i u Skupštinu Splitsko-dalmatinske županije i splitsko Gradsko vijeće. No ranih i ratnih devedesetih u tadašnjim režimskim medijima ta je stranka učestalo nazivana separatističkom i protuhrvatskom, a u rujnu 1993. sjedište stranke u Splitu razneseno je bombom. Tada su uhićeni i zatvoreni čelnici Dalmatinske akcije pod optužbom da su sami inscenirali napad, da bi tri godine kasnije bili pravomoćno oslobođeni optužbi. Taj je slučaj toliko oslabio stranku pa je ona 2003. godine ugašena. No ponovno je reaktivirana prije dvije godine.

"Dalmatinska akcija koja je u tom trenutku bila najjača regionalna stranka, doslovce je skršena nasilnom akcijom tajne policije", kaže politički analitičar Žarko Puhovski.

U čemu 'zapinju' regionalne stranke?

Što se tiče današnjih parlamentarnih regionalnih stranka, Puhovski smatra da IDS od početka previše igra varijantu istarskog HDZ-a te da je vremenom naišao na nezadovoljstvo u vlastitim redovima zbog istrijanske homogenosti koju su htjeli nametnuti. Za NPS, pak, kaže da su "usko limitirani".

"A naš je izborni sustav takav da zapravo otvara puno prostora za regionalne stranke", dodao je Puhovski aludirajući pritom na deset izbornih jedinica manje-više skrojenih prema granicama hrvatskih regija.

Objasnio je i u čemu vidi problem regionalnih stranka.

"One nisu u stanju učiniti nešto o čemu smo nekolicina nas prije tridesetak godina razgovarali s Ivanom Jakovčićem (ondašnjim liderom IDS-a, nap.a.) uvjeravajući ga da ako hoće održati IDS kao regionalnu stranku na duže vrijeme, mora uvesti u nju liberalni, socijaldemokratski i konzervativni klub. Ako stranka nije ideologijski, nego geografski orijentirana, onda se mora uzeti u obzir da u Istri ima ovakvih, onakvih i nekih trećih Istrijana. No očito nijedna od regionalnih stranaka nije uspjela u tome, nego su pokušale igrati kao da svjetonazorska pitanja nikoga ne zanimaju. Tu su stvari zapele i zato su sve ostale osim IDS-a, koji je vremenom također oslabio u odnosu na svoja najbolja vremena, ispale iz igre", smatra Puhovski.

HSLS i HNS postale regionalne stranke

Jedina regionalna stranka koja se nakratko približila utjecaju kakav ima čak i danas oslabljeni IDS, bio je HDSSB. Ta je stranka nastala 2005. godine nakon razlaza Branimira Glavaša s HDZ-om, a u vrijeme kada je protiv njega pokrenuta istraga zbog ratnih zločina u Osijeku 1991. godine.

"HDSSB je u Slavoniji bio osmišljen kao Glavašev osobni osvetnički projekt protiv Zagreba", dodaje Puhovski.

U Hrvatskoj, osim IDS-a, nema značajnijih stranaka koje bi bile identitetski regionalne. Njihovu ulogu donekle su preuzele stranke koje su vremenom oslabile i izgubile značaj na nacionalnoj razini - HSLS, HNS i HSS postavši tek regionalno ili lokalno locirane i važne. One su danas džepovi političkog regionalizma u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Uz njih i NPS koji je nastao nakon izlaska međimurskog župana Matije Posavca iz HNS-a.

"To su stranke koje su imale nacionalnu ambiciju, a svedene su na regionalnu razinu dok je, paradoksalno, IDS godinama igrao nacionalno važnu ulogu iako je po ambiciji uvijek bio regionalna stranka. U slučaju HNS-a to je do kraja krahiralo onom velikom sramotom Ivana Vrdoljaka prelaskom na stranu HDZ-a. To su i svjetonazorski i financijski bile jako čudne i ružne stvari. I ta stranka po mom sudu nema više šanse i nije više ni regionalno jaka za razliku od HSLS-a s Darijom Hrebakom u Bjelovaru", ustvrdio je Puhovski.